
Dobrodošli u
Dječji vrtić
Igra, učenje i razvoj.

VAŽNOST POKRETA I KRETANJA
MOTORIČKE VJEŠTINE
Jačanje koordinacije pokreta i motorike, putem aktivnosti kao što su: puzanje, trčanje, skakanje, penjanje, provlačenje, bacanje, udaranje lopte, balansiranje…
EMOCIONALNE VJEŠTINE
Igra pruža osjećaj zadovoljstva, ostvaruje interakciju među djecom, gradi osjećaje i primjereno izražavanje.
KOGNITIVNE VJEŠTINE
Razvoj kritičkog razmišljanja, povezivanja uzroka i posljedica, zaključivanje, poticanje mašte i rješavanje problema te kreativnost.
SOCIJALNE VJEŠTINE
Dijete igrom uči kako pratiti smjer igre, poštivati pravila, čekati svoj red, surađivati, dijeliti i razvijati odnose, što doprinosi uspješnoj socijalnoj interakciji i stvaranju prijateljstva.
GOVORNE VJEŠTINE
Potiču se u razgovoru djeteta s drugom djecom i odraslima, korištenjem riječi za omiljene igračke i aktivnosti, pjevanjem, recitiranjem i brojalicama.

Nešto više...
IGRA JE PRAVO SVAKOG DJETETA!
-
Igra je slobodna i spontana aktivnost djeteta.
-
Igra ne obuhvaća dostizanje nekog specifičnog cilja jer je sam proces igre važniji od rezultata.
-
Tijek igre i njezin ishod su uvijek neizvjesni.
-
Igra u predškolskoj dobi priprema djecu za učenje u školi.


UČENJE

Učenje u periodu predškolske dobi za dijete ima iznimni značaj. Kroz učenje odvija se razvoj ličnosti, razvoj senzornih sistema, pažnje, pamćenja, mašte, mišljenja i govora, poticanje radoznalosti kod djece, kao i razvijanje matematičko-logičkog mišljenja i formiranje osnovnih matematičkih pojmova.

Znanje
-
Znanje djetetu omogućuje razumijevanje i kritičko promišljanje svega što ga okružuje, snalaženje u novim situacijama te uspjeh u svakodnevnim aktivnostima i svim kasnijim etapama institucijskog obrazovanja.
-
U vrtiću dijete stječe znanje aktivno, oslanjajući se na svoj urođeni, istraživački i otkrivački potencijal.

Zaključak
U ranoj i predškolskoj dobi posebno je važno djetetu osigurati radost otkrivanja i učenja koje se najviše oslanja na igru i druge djetetu zanimljive aktivnosti. Vrtić djetetu treba omogućiti da samo sebe percipira kao kompetentnog i uspješnog učenika te razvija različite strategije učenja. U takvim uvjetima dijete stječe kompetenciju koja je temelj ostvarivanja koncepta cjeloživotnog učenja.

